December 1st 2010
Autor: Inventa

JWT iznosi svoju analizu rezultata sa 10 tržišta u njihovom AnxietyIndex istraživanju

Rezultati istraživanja pokazuju da se države mogu svrstati u jednu od dvije kategorije: one koje pokreće strah te one koje pokreće nada. Nije iznenađujuće da su ekonomijama u nastajanju smatrana tržišta koja su potaknuta nadom: Brazil, Indija i Kina. Dok se Rusija obično svrstava među ove tri, naše istraživanje pokazuje kako ona ipak upada u strahom pokretanu ekonomiju zajedno sa sedam razvijenih ekonomija koje smo istraživali. Razlika između tržišta pokretanih strahom i tržišta pokretanih nadom nije njihova razina tjeskobe već njihova predispozicija da optimizmu te kako se nose sa vlastitom tjeskobom. Dok ljudi u strahom pokretanim tržištima očekuju da će većina stvari postati još gora - od državne infrastrukture do deficita u proračunu - ljudi u nadom pokretanim tržištima očekuje kako će se stvari poboljšati. Nada bi lako mogla biti lijek za tjeskobu.

Ovi optimistični i pesimistični stavovi se manifestiraju u ponašanju brandova. Dok brandovi u nadom pokretanim tržištima pokušavaju napredovati i ostvariti dobit, oni u strahom pokretanim pokušavaju ne izgubiti. Ovi potonji su usmjereni k popustima, nagodbama i promocijama. Dok su prijašnji usmjereni na to kako da postave stvari kako oni žele da budu postavljene te kako da to postignu. Kao rezultat toga oni izmišljaju nove stvari, ulažu i eksperimentiraju sa nadom da će stvoriti novu i bolju budućnost za svoje potrošače. I dok se može vidjeti nadom pokretane brandove na strahom pokretanom tržištu i obrnuto, stanje uma svake zemlje uglavnom određuje kako će se brand ponašati. Brandobi u razvijenim, strahom pokretanim tržištima trebaju razviti svoju pozitivnu, optimističnu, agresivnu stranu - moraju za primjer imati nadom pokretane brandove.